Monthly Archives ožujak 2014

Mladina 13 (28.3.2014) – Klemen Košak: Roman Leljak, “samostojni kulturni delavec” (HRVATSKI)

28. ožujka 2014.
/ / /
Comments Closed

Roman Ljeljak, “samostalni radnik u kulturi”

Uzbudljiv život Romana Leljaka, borca protiv zakona o arhivima i arhivskoj građi

mladina-portret-roman-leljak

SLIKA: Roman Leljak i njegov lamborghini diablo u rujnu 1993. U studenom iste godine je automobil u nesreći u potpunosti izgorio.
Leljak je odmah kupio nov automobil iste marke. © Bojan Tomažič

U subotu 6.studenog 1993. godine je u Primorskoj snažno padala kiša. Dvadesetdevetogodišnji Roman Ljeljak koji je s svojim crvenim lamborghini diablom oko podneva vozio po magistralnoj cesti između Divače i Kopra je vozio prebrzo po mokrom kolovozu. Kad je dovezao na Kačiški klanec zanijelo ga u kameni zid (škarpu) i lamborghini se zapalio.

Novine su izvijestile da su osamnaestgodišnju suputnicu teško odzljeđenu odveli u klinički (bolnički) centar ali Leljak danas tvrdi da je bilo ozljeđena tek toliko da je dobila odštetu od osiguranja. “Kad sam je povukao iz zapaljenog vozila da bi oboje ostali živi, napukla joj je ključna kost”, se Leljak dok objašnjava događaj još malo pohvali. Pola milijuna njemačkih maraka vrijedan automobil je potpuno izgorio i Ljeljak od osiguranja nije dobio ništa jer nije bio kasko osiguran.

Tada je bila to jedna od mnogobrojnih vijesti koje su sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća izgradile Ljeljakov glas “poznavatelja ženske ljepote” i “poslovnog čovjeka, koji obično razgovara samo u milijunima DEM”. Danas je drugačije, u životopisu na svojoj internet stranici posljednje 24 godine svoga života kratko opiše samo s nekoliko riječi: “Samostalni radnik u kulturi od 1990. godine.”

Danas je Leljak poznatiji nego prije dva desetljeća i to kao istraživač arhiva koji povremeno diže kaznene prijave protiv nekadašnjih utjecajnih političara, današnjih “stričeva iz pozadine”, i prije svega po tome da u knjigama, na konferencijama za tisak, predavanjima i kao gost u povjerenstava slovenskog parlamenta predstavlja svoje spoznaje o zločinima poslijeratne vlasti i njezinih sigurnosnih organa. Zajedno sa zastupnicom Evom Irgl (SDS) je prvi čovjek kampanje protiv zakona o arhivima i arhivskoj građi.

Deset rečenica dugačak životopis na njegovoj internetskoj stranici doduše započinje s ponosom, s podatkom, da je rođen 21. kolovoza 1964. v hrvatskom Zagorju ocu Rudolfu in majci Milici Belošević, potomcu Stjepana Beloševića, kojemu je 30. siječnja 1635. kralj Ferdinand dodijelio plemićki naziv. Također je napisao da je osnovnu školu završio u Štorama kod Celja, otišao u srednju vojnu školu u Sarajevo i nakon toga u visokoškolski centar na Banjici u Beogradu. S dvadeset godina se zaposlio u Jugoslovenskoj armiji, prvo kao šifrant i nakon toga u njezinoj sigurnosnoj službi.

... Čitaj dalje!!! ...