Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji

Brojne uzvanike najprije je pozdravio Jože Dežman, ravnatelj Muzeja, predstavivši autore i promotore spomenute knjige. U ime izdavača Počasnog bleiburškog voda, nazočnima se prvi obratio njegov tajnik Bože Vukušić, istaknuvši kako je ova knjiga već treća u nizu koju objavljuju kako bi domaćoj i svjetskoj javnosti skrenuli pozornost te ih upoznali s dugo prikrivanom povijesti o hrvatskom križnom putu te mnogobrojnim nevinim žrtvama koje su nemilosrdno likvidirane od strane komunističkih zločinaca. Stoga je i ova knjiga, koja svjedoči o tom vremenu, o žrtvama i njihovim masovnim grobnicama u RS, priređena u trojezičnom izdanju ( hrvatskom, slovenskom i engleskom). Potom je o knjizi govorio dr. Dražen Živić, pisac predgovora.Istaknuo je da je ovaj projekt izdavački pothvat koji je zbližio slovenske i hrvatske znanstvenike i stručnjake te je naglasio golem trud autora prilikom istraživanja masovnih grobnica u Republici Sloveniji. Dodao je kako su ta istraživanja temeljena na faktima, sine ira et studio, bez emocija te da je doista u ovoj knjizi sve argumentirano i znanstveno utemeljeno i veoma dobro dokumentirano arhivskom građom i fotografskim materijalom. Zatim je o knjizi govorila dr.sc. Spomenka Hribar, autorica pogovora, koja je uputila čestitke autorima na njihovom velikom trudu te odlično obavljenom cjelovitom istraživanju. Dodala je kako tekst, a ponajprije fotografije koje su pred nama ne pozivaju na osvetu već na sućut, najprije žrtava, a zatim i počinitelja tih zločina, koji su u jednom konkretnom povijesnom razdoblju uzeli smrt u svoje ruke i postali u isti mah suci, porotnici i krvnici, čega se nikada nece rijesiti. Zaključila je: "neka u svijetu nikada više ne bude mjesta za zločine koje nije moguće razumjeti pa i ne zaboraviti". Naposljetku su o knjizi govorili autori dr.sc. Mitja Ferenc i Želimir Kužatko. Dr. Ferenc govorio je o načinu i metodologiji evidentiranja prikrivenih grobišta Hrvata u RS, a potom je sažeto analizirao popis spomenutih grobišta koja su rasprostrta diljem Slovenije. Veoma dirljivo i emotivno o knjizi je govorio Zelimir Kužatko koji je kao desetogodišnji dječak proživio križni put, bio teško ranjen i jedva preživio tu kalvariju. Istaknuo je kako mu je bio cilj objelodaniti istinu, jer istina oslobađa mržnje i doprinosi katarzi. Naposljetku je izrazio želju da Vlade Slovenije i Hrvatske što prije potpisu Sporazum o obilježavanju i uređenju ovih prikrivenih hrvatskih grobišta u Sloveniji.

Ovo je djelo plod višegodišnjeg rada priznatih povjesničara i istraživača poslijeratnih masovnih pomora na području Republike Slovenije i susjedne Republike Hrvatske. Djelo je značajan doprinos dosadašnjem istraživanju ovih tragičnih zbiva-nja kako u Sloveniji tako i u Hrvatsko]. O protupravnom oduzimanju života poslijeratnih žrtava koje počivaju na slovenskom tlu u prikrivenim grobištima, progovorio je autor dr. sc Mitja Ferenc več izložbom i popratnom publikacijom »Prikrito in očem zakrito«. Ovo je djelo pak daljnji korak u istraživanju te problematike i usredotočuje se uglavnom na žrtve hrvatske nacionalnosti.

Kod pripreme ove knjige značajna je bila i suradnja dr. sc. Mitje Ferenca i hrvatskih stručnjaka za meduratnu i poslijeratnu povijest. Taj je medudržavni projekt poticaj za daljnje istraživanje i otkrivanje poslijeratnih masovnih grobišta u Sloveniji. L pravo u istraživanju tog razdoblja i masovnih grobišta, Slovenija je u manjoj mjeri zaostala za susjednom Hrvatskom. U nas se tek posljednjih godina organizirano pristupilo otkrivanju i iskapanju posmrtnih ostataka pobijenih žrtava i primjerenom obilježavanju poslijeratnih grobišta.

Za večinu hrvatskih vojnika i civila, koji su u prolječu 1945. godine bježali iz NDH pred nadiranjem jugoslavenske parti¬zanske vojske, slovenska su tla bila posljednja postaja njihovog križnog puta. Uz najnovije spoznaje o poslijeratnim grobištima hrvatskih žrtava na slovenskom tlu ova knjiga donosi i fotografije grobišta, što joj daje još veču vrijednost.

Uz sve več rečeno ovo djelo može poslužiti i kaopoticaj za sklapanje sporazuma izmedu vlade Republike Slovenije i Republike Hrvatske o uredivanju ratnih i poslijeratnih grobišta, kakav je naša država več prije sklopila s Italijom i Njemačkom. Mislim da je napokon sazrjelo vrijeme da se bez obzira na ideološku, političku ili vjersku pripadnost žrtava, i bez ikakve ideološke predrasude prihvatimo uredivanja svih prikrivenih meduratnih i poslijeratnih grobišta te priznamo pravo na ime i grob svim žrtvama. Dio tih nastojanja je i knjiga »Prikrivena hrvatska grobišta u Sloveniji«.

Čitatelj ima u rukama knjigu dvojice autora, dr. sc. Mitje Ferenca i Želimira Kužatka, u kojoj su masovna hrvatska grobišta u Sloveniji pobrojana, kartografski prikazana i obilježavana. Tu nalazimo kartu povlačenja hrvatskih kolona kroz Sloveniju prema slovensko-austrijskoj granici, karte povratka hrvatskih kolona kroz Sloveniju prema slovensko-hrvatskoj gra-nici nakon njihova zarobljavanja te karte masovnih stratišta i grobišta na području Slovenije. Grobišta su u protutenkovskim rovovima, kraškim ponorima, rudarskim oknima i skloništima i jamama. Oba su autora godinama vršila ova dragocjena istraživanja s ljubavlju za istinom i s tugom zbog tolikih umorenih ljudi, bez suda i zakona, bez groba i spomena... Foto-grafsko-ilustrativni dio ima tabelarne prikaze masovnih grobnica u Sloveniji, s posebno naznačenim masovnim grobištima s hrvatskim žrtvama., s točnim toponimima, podacima o stupnju pouzdanosti i istraženosti, o obilježavanju tih grobišta. Služe se fotografijama mjesta masovnih gubilišta, njihova istraživanja, obilježavanja i komemoriranja; tu su i katastarske i geodetske karte kao i avio-snimci s obilježenim lokacijama masovnih gubilišta, faksimili iz muzejskih kataloga, novinskih članaka i drugih dokumenata.

Pred nama je vrijedna knjiga visoke dokumentarnosti i akribične istražiteljske strasti i ljubavi, da se sazna što više o ovim grobištima... Ova knjiga nas približava istini. Ona je tužna zbog svog predmeta istraživanja - radi se o ljudima za koje se ne zna več 62 godine, a sada im barem grobove otkrivamo. I obilježavamo križem. Ne i imenom jer im se imena više ne zna. Europa je osudila komunističke zločine i pozvala na odgovornost počinitelje. I to je korak naprijed. Ali, dr. sc. Mitja Ferenc i Zelimir Kužatko pokazuju da se nikada ne smijemo umoriti istraživati istinu o tužnim mjestima posljednjeg pocinka toli¬kih Hrvata u susjednoj Sloveniji. Žrtava komunističkog bezumlja. Do 2006. godine identificirano je 512 lokacija skrivenih grobišta. I to još nije sve. I nije do kraja istraženo. Ali ovi dragi ljudi, autori ove fotomonografije, učinili su veliki posao, koristan za povijest Hrvata i svijeta. Hvala im za ovo plemenito djelo.