Crngrob

Otvoreno pismo preživjelog dječaka s križnog puta

14. lipnja 2016.
/ / /
Comments Closed
monografija_zbijeg_10

SLIKA: Civili na križnom putu

Poštovani,

Došlo je proljeće kao i one daleke 1945. godine kada smo na križnim putevima Hrvata hodajući kroz Sloveniju ginuli i ostavljali svoje živote bez obzira na godine, starost i spol. Ta kolona smrti kako je mi nazvasmo nastavljala je svoj put do sljedećeg prigodnog mjesta za masovne likvidacije kao što su kraške jame, napušteni rudnici, obrambeni rovovi, rijeke i jezera a i mnoge udubine u brdima koje su poravnate ljudskim leševima i prekrivene samo s malo zemlje. Ponegdije su žrtve same morale iskopati grobnice, to su bili najčešće Nijemci, koji su te grobnice i zasipali da bi na kraju i sami bili strijeljani da ne ostanu svjedoci.

Ovih dana ponovo se sjećamo svih tih nevinih žrtava i obilježavamo godišnjice zločina komunističke revolucije. Ne to nisu žrtve “komunističke revolucije”, to nisu žrtve “antifašističke borbe”, već su to žrtve planiranih likvidacija klasnih neprijatelja koje se naziva i “druga faza komunističke revolucije”. To je pred kamerom potvrdio partizanski major Zdenko Zavadlav, tadašnji šef OZNE u Mariboru u čijoj blizini, na Pohorju, su vršene likvidacije.

I sam kao sudionik Križnog puta obilazim mnoga mjesta s ciljem da se pomolim i zapalim svijeću za svoje supatnike koji nisu imali sreću preživjeti kao ja. Budući da se održavaju mnoge komemoracije na grobovima žrtava “Hrvatskog križnog puta” u Sloveniji ne mogu šutjeti. Kao desetogodišnji dječak prošao sam taj “Hrvatski križni put” i morao puno toga podnijeti kako bih mogao vidjeti i preživjeti.

... Čitaj dalje!!! ...

Alojzij Pavel Florjančič: POVOJNA GROBIŠČA V CRNGROBU (hrvatski jezik)

1. lipnja 2016.
/ / /
Comments Closed

Alojzij Pavel Florjančič
POSLJERATNA GROBIŠTA U CRNGROBU[1]

Slovenija ostaje među rjetkim evropskim državama,
u kojima broj svih žrtava Drugog svjestskog rata
i zbog njega još nije konačno određeno.
M. Šorn, T. Tominšek Rihtar[2].

Sažetak

Na području Škofja Loke je dosad evidentirano dvanaest masovnih grobišta posljeratnih likvidacija bez suđenja. Od svih njih je samo djelomično istražen komplesk grobnica u Crngrobu. On se nalazi  u Balantovem smrečju (Balantova šuma smreka), blizu Rdečega znamenja (Crveno obilježje) uz cestu koja vodi od hodočasniške crkve Marijinoga navještenja prema Škofja Loci. V četiri zatrpana krška ponora i u više iskopanih jama ili zatrpanih udubina se nalazi za sada još neodređen broj posmrtnih ostataka. Dio njih pripada skupini visokih dužnosnika međuratne hrvatske vlade i vojske koja je brojila nekoliko desetaka članova i njihovih obitelji koje su engleske vojne okupacijske vlasti u Avstriji 18. 5. 1945. vratile jugoslovenskim vlastima u Podrožci (Rosenbach). S njima je bio od 20. do 25. svibnja 1945. likvidiran veći broj hrvatskih civilnih izbjegloca, koji su bili 8. 5. 1945 uhvaćeni na Jesenicama. Pretpostavlja se da su među žrtvama u Crngrobu i hrvatski izbjeglice iz drugih konvoja kao na primjer oni koje su Englezi predali našim vlastima 20. odnosno 21. svibnja 1945. Dogođajima krajem svibnja u Crngrobu pripisuje se i grobište Matjažev brezen ili Flančnk na lokaciji Za Golobež iznad susjednog sela Pevno.

Posljeratne likvidacije uhvaćenih ratnih izbjeglica i repatriranih osoba u Crngrobu svrstava se među najveće jednokratne masovne smrti (op. a. nikad nije bilo ubijeno toliko ljudi u tako kratkom vremenu) na području Škofja Loke u njezinoj povjesti.

Okoliš grobišta u Balantovem smrečju se formalno počeo uređivati 1991. godine da bi 2001. godine bilo označeno s četiri velika drvena križa na betonskim postoljima.
U članku su opisana spomenuta grobišta i s njima povezani događaji. Naš rad odnosno istraživanje smo usmjerili prema rekonstrukciji tedašnjih događanja i djelomično prema ocjeni broja žrtava koja može biti polazište za dalnja istraživanja. Također je predložen i način konačnog uređenja kompleksa grobišta u Crngrobu.

... Čitaj dalje!!! ...

Uredba o zaštiti neuređenih grobišta i grobova vojnih i posljeratnih žrtava (Škofja Loka)

31. svibnja 2016.
/ / /
Comments Closed

HRVATSKI

122. Uredba o zaštiti neuređenih grobišta i grobova vojnih i posljeratnih žrtava (Škofja Loka), stranica 133.

Na osnovu 7. člana uredbe o organizaciji i radu općinske skupštine (Uradni vestnik Gorenjske, broj 14/89) je Skupština općine Škofja Loka na sjednicama društvenopolitičkog vijeća, vijeća udruženog rada i vijeća mjesnih zajednica danom 24.6.1991 usvojila:

UREDBA
o zaštiti neuređenih grobišta i grobova vojnih i posljeratnih žrtava

1. članak

Dosad nepoznata vojna i posljeratna grobišta su pod zaštitom općine Škofja Loka i nedodirljiva su.

... Čitaj dalje!!! ...

Alojzij Pavel Florjančič – POVOJNA GROBIŠČA V CRNGROBU

28. svibnja 2016.
/ / /
Comments Closed

Publikacija koja izlazi jednom godišnje čiji izdavač je Muzejsko društvo Škofja Loka i u kojoj je 2001. izdan izvanredan članak o posljeratnim grobištima u Crngrobu i koji je napisan slovenskim jezikom.

Loški razgledi (Škofja Loka : Muzejsko društvo, 1954-)
Povojna grobišča v Crngrobu / Alojzij Pavel Florjančič

Njegov sadržaj možete vidjeti u originalu na http://www.hawlina.com/teksti/Povojna_grobisca_Crngrob.htm

... Čitaj dalje!!! ...

Zahvala Jasenke Polić Biliško nakon hodočašća u Crngrob 2014. godine

25. svibnja 2014.
/ / /
Comments Closed

Već trinaestu godinu dolaze hodočasnici iz Hrvatske u raskošnu crkvu iz 1250.g. Marijina uznesenja u Crngrobu kraj Škofje Loke u Sloveniji, na spomen misu za Hrvate civile, žrtve komunističke ideologije i partizanskog pokolja, nakon završetka II svjetskog rata, u miru.. To malo mjesto simboličnog imena crni grob, prije 68 godine uistinu je za mnoge Hrvate postao crni grob, zadnja postaja njihovog životnog križnog puta. Ovdje su, iako mnogi još djeca, nakon zarobljavanja opljačkani, mučeni i usmrćeni bez suda i suđenja i to tijekom svibnja i lipnja 1945., dakle nakon što je rat već završio…..

... Čitaj dalje!!! ...

Predstavljena monografija Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji u Zagrebu

20. srpnja 2007.
/ / /
Comments Closed

U Zagrebu je predstavljena monografija “Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji” Mitje Ferenca i Želimira Kužatka.

O knjizi su govorili urednik knjige Dražen Živić, predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva Zvonimir Šeparović, glasnogovornik Počasnoga bleiburškog voda Božo Vukušić i autori.

Slovenski ministar pravosuđa Lovro Šturm ispričao se zbog obveza nedolazak na zagrebačko predstavljanje knjige. U svojoj recenziji koju je Vukušić pročitao, Šturm je ocijenio kako knjiga obrađuje “protupravno oduzimanje života na području Republike Slovenije usredotočenih na žrtve hrvatske nacionalnosti. Napuštajući NDH, hrvatskoj vojsci i mnogim civilima slovensko je tlo postalo posljednja postaja na njihovu križnom putu”, napomenuo je Šturm, dodavši kako bi monografija trebala potaknuti Sloveniju i Hrvatsku da potpišu sporazum o uređenju ratnih i poratnih hrvatskih grobišta u Sloveniji.

Zločin koji je počinila jugoslavenska vlast s masovnim pomorima bez ikakva suđenja, kako je istaknuo Ferenc bio je još gori zbog zahtjeva da se o tome treba šutjeti. Podsjetio je kako se grobnice hrvatskih vojnika i civila nalaze uz čitav put povlačenja prema austrijskoj granici.

Ocijenio je kako se neki više od 60 godina nakon rata teško slažu da svi koji su izgubili život u ratu imaju pravo na ime i grob. “Potrebno je pronaći i obilježiti grobišta, pokopati žrtve, izdati smrtovnice te riješiti pitanja pijeteta”, rekao je.

Želimir Kužatko smatra kako u Sloveniji još ima neistraženih masovnih grobišta, u kojima leže umoreni Hrvati. Ocijenio je kako Hrvatskoj ne služi na čast to što još nije sa Slovenijom potpisala sporazum o vojnim grobištima.

Živić je vrijednim pothvatom ocijenio to trojezično izdanje, jer će se, kako je rekao, sada i međunarodna javnost, koja uglavnom nije bila upoznata s poratnim masovnim zločinima nad Hrvatima, na sažet načim o tom upoznati.

“U knjizi se radi o ljudima za koje se ne zna već 62 godine”, rekao je Šeparović, dodavši kako im barem sad otkrivamo grobove.

Knjiga “Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji” (199 str.) objavljuje priloge o evidentiranju prikrivenih grobišta Hrvata u Sloveniji, popis prikrivenih evidentiranih grobišta i prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji.

Pogovor knjizi, koju su objavili Počasni bleiburški vod i Damir Radoš iz Burlimgame u SAD-u napisala je Spomenka Hribar.

Predstavljanje knjige pratila je slovenska državna televizija i skupina slovenskih novinara.

Slovenski povjesničar Mitja Ferenc bavi se suvremenom poviješću i istraživanjem masovnih poratnih grobišta na području Slovenije, a Želimir Kužatko (1935.) u okviru Saveza hrvatskih društava Slovenije osnovao je Odbor za istraživanje i obilježavanje žrtava poraća u Sloveniji.

... Čitaj dalje!!! ...

Predstavljena monografija Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji u Ljubljani

20. srpnja 2007.
/ / /
Comments Closed

Predstavljena knjiga „Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji“, Muzej novije slovenske povijesti – Ljubljana

U Muzeju novije slovenske povijesti jučer je predstavljena knjiga „Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji“, autora dr.sc. Mitje Ferenca i Želimira Kužatka.

Brojne uzvanike, među kojima je bio Mario Kezić, ministar savjetnik ovogaVeleposlanstva, najprije je pozdravio Jože Dežman, ravnatelj Muzeja, predstavivši autore i promotore spomenute knjige.

U ime izdavača Počasnog bleiburškog voda, nazočnima se prvi obratio njegov tajnik Bože Vukušić, istaknuvši kako je ova knjiga već treća u nizu koju objavljuju kako bi domaćoj i svjetskoj javnosti skrenuli pozornost te ih upoznali s dugo prikrivanom povijesti o hrvatskom križnom putu te mnogobrojnim nevinim žrtvama koje su nemilosrdno likvidirane od strane komunističkih zločinaca. Stoga je i ova knjiga, koja svjedoči o tom vremenu, o žrtvama i njihovim masovnim grobnicama u RS, priređena u trojezičnom izdanju ( hrvatskom, slovenskom i engleskom).

Potom je o knjizi govorio dr. Dražen Živić, pisac predgovora.Istaknuo je da je ovaj projekt izdavački pothvat koji je zbližio slovenske i hrvatske znanstvenike i stručnjake te je naglasio golem trud autora prilikom istraživanja masovnih grobnica u Republici Sloveniji. Dodao je kako su ta istraživanja temeljena na faktima, sine ira et studio, bez emocija te da je doista u ovoj knjizi sve argumentirano i znanstveno utemeljeno i veoma dobro dokumentirano arhivskom građom i fotografskim materijalom.

Zatim je o knjizi govorila dr.sc. Spomenka Hribar, autorica pogovora, koja je uputila čestitke autorima na njihovom velikom trudu te odlično obavljenom cjelovitom istraživanju. Dodala je kako tekst, a ponajprije fotografije koje su pred nama ne pozivaju na osvetu već na sućut, najprije žrtava, a zatim i počinitelja tih zločina, koji su u jednom konkretnom povijesnom razdoblju uzeli smrt u svoje ruke i postali u isti mah suci, porotnici i krvnici, čega se nikada neće riješiti. Zaključila je: “neka u svijetu nikada više ne bude mjesta za zločine koje nije moguće razumjeti pa i ne zaboraviti”.

Naposljetku su o knjizi govorili autori dr.sc. Mitja Ferenc i Želimir Kužatko. Dr. Ferenc govorio je o načinu i metodologiji evidentiranja prikrivenih grobišta Hrvata u RS, a potom je sažeto analizirao popis spomenutih grobišta koja su rasprostrta diljem Slovenije. Vrlo dirljivo i emotivno je o knjizi govorio Želimir Kužatko koji je kao desetogodišnji dječak proživio križni put, bio teško ranjen i jedva preživio tu kalvariju. Istaknuo je kako mu je bio cilj objelodaniti istinu, jer istina oslobađa mržnje i doprinosi katarzi. Naposljetku je izrazio želju da Vlade Slovenije i Hrvatske što prije potpišu Sporazum o obilježavanju i uređenju ovih prikrivenih hrvatskih grobišta u Sloveniji.

... Čitaj dalje!!! ...