Nikola Ćavar

Odnos Republike Hrvatske do svojih ubijenih građana u Sloveniji nakon 1945.

2. lipnja 2016.
/ / /
Comments Closed

Neratificirani bilateralni sporazum s Republikom Slovenijom

U ime Hrvatske Vlade 2008. godine je kao ministrica Jadranka Kosor potpisala bilateralni Sporazum između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske o uređenju vojnih groblja kojega je slovenski parlament ratificirao 2012. godine Objava Zakona o ratifikaciji sporazuma između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske o o uređenju vojnih grobišta u Uradnom listu RS (BHRUVG)

Po dostupnim podatcima Hrvatski Sabor nikad nije ratificirao bilateralni sporazum s R Slovenijom i tako postavio zakonski okvir i preduvjet za konačno zbrinjavanje posmrtnih ostataka. Umjesto toga je Sabor 2012. usvojio Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava drugog svjetskog rata i posljeratnog razdoblja koji je stupio na  snagu 01.01.2013. i u kojem zadaje Vladi RH obavezu uspostave i imenovanje članova povjerenstva. Vlada donosi Odluku o povjerenstvu za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava drugog svjetskog rata i groblja posljeratnog razdoblja kojemu se prepušta iniciativu i od kojega se očekuje sudjelovanje u pripremi i provođenju međudržavnih ugovora.

O namjeri tadašnje Vlade ne treba puno dvoumiti jer je evidentna iz samog naziva i sastava povjerenstva. Naime iz popisa predvidjenih na osnovu popisa može primjetiti da su žrtve i njihovi potomci marginalizirani (1 domobranske udruge, 1 Hrvatske biskupske konferencije) a sam naziv povjerenstva govori da je njegov cilj relativizacija zbog njegovog prevelikog djelokruga djelovanja.

... Čitaj dalje!!! ...

Uredba o zaštiti neuređenih grobišta i grobova vojnih i posljeratnih žrtava (Škofja Loka)

31. svibnja 2016.
/ / /
Comments Closed

HRVATSKI

122. Uredba o zaštiti neuređenih grobišta i grobova vojnih i posljeratnih žrtava (Škofja Loka), stranica 133.

Na osnovu 7. člana uredbe o organizaciji i radu općinske skupštine (Uradni vestnik Gorenjske, broj 14/89) je Skupština općine Škofja Loka na sjednicama društvenopolitičkog vijeća, vijeća udruženog rada i vijeća mjesnih zajednica danom 24.6.1991 usvojila:

UREDBA
o zaštiti neuređenih grobišta i grobova vojnih i posljeratnih žrtava

1. članak

Dosad nepoznata vojna i posljeratna grobišta su pod zaštitom općine Škofja Loka i nedodirljiva su.

... Čitaj dalje!!! ...

Nikola Ćavar – Zašto sudjelujem?

28. svibnja 2016.
/ / /
Comments Closed

Dragi čitatelji,

vjerojatno se pitate zašto jedna relativno mlada osoba sudjeluje i kako bi neki poznanici rekli “kopa po kostima” umjesto da gleda u budućnost i sanja o modernoj i uređenoj državi blagostanja. Dakako da su mi mnogi savjetovali da se ne trebam ispostavljati jer takvi prvi stradaju. Željka sam povremeno viđao na misnim slavljima u Ljubljani i ostalim aktivnostima naše katoličke misije ali ga u biti nisam poznavao.

S njim me upoznao zajednički poznanik koji nas je spojio jer je znao da sam ja informatičar i Željku bih mogao pomoći s objavama na internetu. Za mene je bila naša suradnja puna izazova jer sam morao u početku objašnjavati najosnovnije stvari poput pozicije tipaka na tastaturi i slično. Zato sam ponekad pomislio što mije to trebalo i kako da ga odbijem. Drago mi je da da to nisam učinio i iz naše “suradnje” se rodilo prijateljstvo koje traje do danas. Suradnju sam namjerno stavio u navodnike zato jer niti Željku niti meni novac nikad nije bio bitan i sve smo radili i radimo zbog naše želje po svjedočenju istine. Naši zajednički početak je bio također i inat pojedincima koji su nastojali prisvojiti Željkov arhiv.

... Čitaj dalje!!! ...

Alojzij Pavel Florjančič – POVOJNA GROBIŠČA V CRNGROBU

28. svibnja 2016.
/ / /
Comments Closed

Publikacija koja izlazi jednom godišnje čiji izdavač je Muzejsko društvo Škofja Loka i u kojoj je 2001. izdan izvanredan članak o posljeratnim grobištima u Crngrobu i koji je napisan slovenskim jezikom.

Loški razgledi (Škofja Loka : Muzejsko društvo, 1954-)
Povojna grobišča v Crngrobu / Alojzij Pavel Florjančič

Njegov sadržaj možete vidjeti u originalu na http://www.hawlina.com/teksti/Povojna_grobisca_Crngrob.htm

... Čitaj dalje!!! ...

Zahvala Jasenke Polić Biliško nakon hodočašća u Crngrob 2014. godine

25. svibnja 2014.
/ / /
Comments Closed

Već trinaestu godinu dolaze hodočasnici iz Hrvatske u raskošnu crkvu iz 1250.g. Marijina uznesenja u Crngrobu kraj Škofje Loke u Sloveniji, na spomen misu za Hrvate civile, žrtve komunističke ideologije i partizanskog pokolja, nakon završetka II svjetskog rata, u miru.. To malo mjesto simboličnog imena crni grob, prije 68 godine uistinu je za mnoge Hrvate postao crni grob, zadnja postaja njihovog životnog križnog puta. Ovdje su, iako mnogi još djeca, nakon zarobljavanja opljačkani, mučeni i usmrćeni bez suda i suđenja i to tijekom svibnja i lipnja 1945., dakle nakon što je rat već završio…..

... Čitaj dalje!!! ...

Predstavljanje knjige Otok Sveti Grgur hrvatski Gulag

28. listopada 2010.
/ / /
Comments Closed

Želimir Kužatko, Otok Sveti Grgur hrvatski Gulag, Zagreb, 2010.

“Nisam povjesničar kao dr. Ivo Goldštajn niti akademik kao Dušan Bilandžić, ja sam samo jedna od žrtava, ali za razliku od njih – ja pišem istinu.” (str. 8.) Među prvim rečenicama koje je Kužatko napisao u ovome svome djelu jest ova. I bio je dosljedan. Iznio je istinu o logoru Sveti Grgur i o komunizmu koju je iskusio na vlastitoj koži. Dotle je živio svoj život.
Pod udar komunističke strahovlade dospio je u Sarajevu. Bio je član Hrvatskog pokreta koji je službeno nastao 1956. Pokretač mu je mr. Tomislav Tonko Vidović. Predstavljao je zapravo podstrek studentskim prosvjedima 1968. i bio preteča Hrvatskom proljeću 1971. Zanimljivo je da je primao nove članove čak i onda kad su bili svjesni da su otkriveni i da će ubrzo doći do uhićenja. Ali su htjeli ostati ljudi, slobodni u svojoj misli kad ne mogu u svome tijelu.

Kužatko navodi da se danas o Svetom Grguru malo zna. Spominje ga se uglavnom kao nenastanjen otok, negdašnju žensku tamnicu i sadašnje županijsko lovište. No, na njemu su bili IBeovci i poslije njih drugi politički uhićenici. Po Kužatku jedan je od razloga taj što se određen broj tamničkog osoblja oženio domorodkinjama pa njima i njihovoj djeci nije drago spominjati što se sve tamo radilo.

Jedan od zanimljivijih uhićenika svakako je Joja Ricov, pjesnik. Kada su Sovjeti upali u Mađarsku, napisao je Marabuntu. Nisu mu htjeli oprostiti tu slobodu duha. Sve što nije bilo u skladu sa službenom istinom moralo je prestati postojati.

Knjiga je lijepo opremljena, pisana usporedno na hrvatskom i engleskom jeziku, te predstavlja značajan pogled u povijest koja nas se i dalje dotiče. Istina, nije ovo nikakvo stručno djelo, nego zapravo spomenar na neke teške dane. Nema mržnje, ali ima svjesnosti kome pripadaš i kojim ti je putem kročiti kroz život.

Miljenko Stojić

... Čitaj dalje!!! ...

Predstavljena monografija Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji u Zagrebu

20. srpnja 2007.
/ / /
Comments Closed

U Zagrebu je predstavljena monografija “Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji” Mitje Ferenca i Želimira Kužatka.

O knjizi su govorili urednik knjige Dražen Živić, predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva Zvonimir Šeparović, glasnogovornik Počasnoga bleiburškog voda Božo Vukušić i autori.

Slovenski ministar pravosuđa Lovro Šturm ispričao se zbog obveza nedolazak na zagrebačko predstavljanje knjige. U svojoj recenziji koju je Vukušić pročitao, Šturm je ocijenio kako knjiga obrađuje “protupravno oduzimanje života na području Republike Slovenije usredotočenih na žrtve hrvatske nacionalnosti. Napuštajući NDH, hrvatskoj vojsci i mnogim civilima slovensko je tlo postalo posljednja postaja na njihovu križnom putu”, napomenuo je Šturm, dodavši kako bi monografija trebala potaknuti Sloveniju i Hrvatsku da potpišu sporazum o uređenju ratnih i poratnih hrvatskih grobišta u Sloveniji.

Zločin koji je počinila jugoslavenska vlast s masovnim pomorima bez ikakva suđenja, kako je istaknuo Ferenc bio je još gori zbog zahtjeva da se o tome treba šutjeti. Podsjetio je kako se grobnice hrvatskih vojnika i civila nalaze uz čitav put povlačenja prema austrijskoj granici.

Ocijenio je kako se neki više od 60 godina nakon rata teško slažu da svi koji su izgubili život u ratu imaju pravo na ime i grob. “Potrebno je pronaći i obilježiti grobišta, pokopati žrtve, izdati smrtovnice te riješiti pitanja pijeteta”, rekao je.

Želimir Kužatko smatra kako u Sloveniji još ima neistraženih masovnih grobišta, u kojima leže umoreni Hrvati. Ocijenio je kako Hrvatskoj ne služi na čast to što još nije sa Slovenijom potpisala sporazum o vojnim grobištima.

Živić je vrijednim pothvatom ocijenio to trojezično izdanje, jer će se, kako je rekao, sada i međunarodna javnost, koja uglavnom nije bila upoznata s poratnim masovnim zločinima nad Hrvatima, na sažet načim o tom upoznati.

“U knjizi se radi o ljudima za koje se ne zna već 62 godine”, rekao je Šeparović, dodavši kako im barem sad otkrivamo grobove.

Knjiga “Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji” (199 str.) objavljuje priloge o evidentiranju prikrivenih grobišta Hrvata u Sloveniji, popis prikrivenih evidentiranih grobišta i prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji.

Pogovor knjizi, koju su objavili Počasni bleiburški vod i Damir Radoš iz Burlimgame u SAD-u napisala je Spomenka Hribar.

Predstavljanje knjige pratila je slovenska državna televizija i skupina slovenskih novinara.

Slovenski povjesničar Mitja Ferenc bavi se suvremenom poviješću i istraživanjem masovnih poratnih grobišta na području Slovenije, a Želimir Kužatko (1935.) u okviru Saveza hrvatskih društava Slovenije osnovao je Odbor za istraživanje i obilježavanje žrtava poraća u Sloveniji.

... Čitaj dalje!!! ...

Predstavljena monografija Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji u Ljubljani

20. srpnja 2007.
/ / /
Comments Closed

Predstavljena knjiga „Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji“, Muzej novije slovenske povijesti – Ljubljana

U Muzeju novije slovenske povijesti jučer je predstavljena knjiga „Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji“, autora dr.sc. Mitje Ferenca i Želimira Kužatka.

Brojne uzvanike, među kojima je bio Mario Kezić, ministar savjetnik ovogaVeleposlanstva, najprije je pozdravio Jože Dežman, ravnatelj Muzeja, predstavivši autore i promotore spomenute knjige.

U ime izdavača Počasnog bleiburškog voda, nazočnima se prvi obratio njegov tajnik Bože Vukušić, istaknuvši kako je ova knjiga već treća u nizu koju objavljuju kako bi domaćoj i svjetskoj javnosti skrenuli pozornost te ih upoznali s dugo prikrivanom povijesti o hrvatskom križnom putu te mnogobrojnim nevinim žrtvama koje su nemilosrdno likvidirane od strane komunističkih zločinaca. Stoga je i ova knjiga, koja svjedoči o tom vremenu, o žrtvama i njihovim masovnim grobnicama u RS, priređena u trojezičnom izdanju ( hrvatskom, slovenskom i engleskom).

Potom je o knjizi govorio dr. Dražen Živić, pisac predgovora.Istaknuo je da je ovaj projekt izdavački pothvat koji je zbližio slovenske i hrvatske znanstvenike i stručnjake te je naglasio golem trud autora prilikom istraživanja masovnih grobnica u Republici Sloveniji. Dodao je kako su ta istraživanja temeljena na faktima, sine ira et studio, bez emocija te da je doista u ovoj knjizi sve argumentirano i znanstveno utemeljeno i veoma dobro dokumentirano arhivskom građom i fotografskim materijalom.

Zatim je o knjizi govorila dr.sc. Spomenka Hribar, autorica pogovora, koja je uputila čestitke autorima na njihovom velikom trudu te odlično obavljenom cjelovitom istraživanju. Dodala je kako tekst, a ponajprije fotografije koje su pred nama ne pozivaju na osvetu već na sućut, najprije žrtava, a zatim i počinitelja tih zločina, koji su u jednom konkretnom povijesnom razdoblju uzeli smrt u svoje ruke i postali u isti mah suci, porotnici i krvnici, čega se nikada neće riješiti. Zaključila je: “neka u svijetu nikada više ne bude mjesta za zločine koje nije moguće razumjeti pa i ne zaboraviti”.

Naposljetku su o knjizi govorili autori dr.sc. Mitja Ferenc i Želimir Kužatko. Dr. Ferenc govorio je o načinu i metodologiji evidentiranja prikrivenih grobišta Hrvata u RS, a potom je sažeto analizirao popis spomenutih grobišta koja su rasprostrta diljem Slovenije. Vrlo dirljivo i emotivno je o knjizi govorio Želimir Kužatko koji je kao desetogodišnji dječak proživio križni put, bio teško ranjen i jedva preživio tu kalvariju. Istaknuo je kako mu je bio cilj objelodaniti istinu, jer istina oslobađa mržnje i doprinosi katarzi. Naposljetku je izrazio želju da Vlade Slovenije i Hrvatske što prije potpišu Sporazum o obilježavanju i uređenju ovih prikrivenih hrvatskih grobišta u Sloveniji.

... Čitaj dalje!!! ...