protutenkovski jarak

Otvoreno pismo preživjelog dječaka s križnog puta

14. lipnja 2016.
/ / /
Comments Closed
monografija_zbijeg_10

SLIKA: Civili na križnom putu

Poštovani,

Došlo je proljeće kao i one daleke 1945. godine kada smo na križnim putevima Hrvata hodajući kroz Sloveniju ginuli i ostavljali svoje živote bez obzira na godine, starost i spol. Ta kolona smrti kako je mi nazvasmo nastavljala je svoj put do sljedećeg prigodnog mjesta za masovne likvidacije kao što su kraške jame, napušteni rudnici, obrambeni rovovi, rijeke i jezera a i mnoge udubine u brdima koje su poravnate ljudskim leševima i prekrivene samo s malo zemlje. Ponegdije su žrtve same morale iskopati grobnice, to su bili najčešće Nijemci, koji su te grobnice i zasipali da bi na kraju i sami bili strijeljani da ne ostanu svjedoci.

Ovih dana ponovo se sjećamo svih tih nevinih žrtava i obilježavamo godišnjice zločina komunističke revolucije. Ne to nisu žrtve “komunističke revolucije”, to nisu žrtve “antifašističke borbe”, već su to žrtve planiranih likvidacija klasnih neprijatelja koje se naziva i “druga faza komunističke revolucije”. To je pred kamerom potvrdio partizanski major Zdenko Zavadlav, tadašnji šef OZNE u Mariboru u čijoj blizini, na Pohorju, su vršene likvidacije.

I sam kao sudionik Križnog puta obilazim mnoga mjesta s ciljem da se pomolim i zapalim svijeću za svoje supatnike koji nisu imali sreću preživjeti kao ja. Budući da se održavaju mnoge komemoracije na grobovima žrtava “Hrvatskog križnog puta” u Sloveniji ne mogu šutjeti. Kao desetogodišnji dječak prošao sam taj “Hrvatski križni put” i morao puno toga podnijeti kako bih mogao vidjeti i preživjeti.

... Čitaj dalje!!! ...

Koliko hrvatskih vojnika pobijenih 1945. krije šuma Tezanski gozd? (Vijesnik, 15. svibanj 1999)

3. lipnja 2016.
/ / /
Comments Closed

Slovenski partizani su priznali likvidaciju 2.000 ljudi, a Želimir Kužatko tvrdi da podzemlje šume, koju su partizani zasadili nakon rata, krije ostatke i do 70.000 ljudi / Od početka travnja, kad se pri gradnji mariborske zaobilaznice naišlo na ljudske kosti, iskopani su ostaci već 370 ljudi/ Žrtve su uglavnom muškarci od 20 do 50 godina starosti pobijeni poslije Drugoga svjetskog rata/ Na oko 20 posto iskopanih lubanja pronađeni su tragovi rana na potiljku, kaže dr. Borut Štefanič

TEZANSKI GOZD/MARIBOR, 14. svibnja – Od 7. travnja, kad se gradnjom mariborske zaobilaznice naišlo na kosti ubijenih nakon Drugoga svjetskog rata, do četvrtka, 13. svibnja slovenske su stručne službe iskopale ostatke već 370 ljudi. Prema riječima Ivana Novaka, istražnog suca Okružnog suda u Mariboru, žrtve su uglavnom muškarci od 20 do 50 godina starosti, te poneka žena, dok djece, barem zasad, nema. Podatak koji je novinarima Vjesnika iznio dr. Borut Štefanič, sudski vještak, dovoljno govori: »Na oko 20 posto iskopanih lubanja pronađene su likvidacijske rane u predjelu potiljka! Partizani očevidno ništa nisu htjeli prepustiti slučaju, te su one za koje se sumnjalo da su poslije strijeljanja još bili živi, dodatno upucavali hicem u potiljak«.

Koliko tajni još uvijek krije gusta šuma Tezanski gozd, na samome ulazu u Maribor, neposredno pored gradskog »pokopališča«? Želimir Kužatko, član Odbora za istraživanje i obilježavanje žrtava poraća u Sloveniji, koji svaki drugi dan pohodi radove na iskopavanju ubijenih u Tezanskom gozdu, smatra da podzemlje šume, koju su partizani zasadili poslije Drugoga svjetskog rata, krije ostatke 60-70.000 ljudi!

Kužatko ističe »slovensku korektnost u iskapanju«, a na pitanje koliko vremena će sve to trajati, jer radovi na izgradnji mariborske zaobilaznice trenutno »miruju«, prenosi »slovenski odgovor« koji se, otprilike, svodi na »obećanje« da će se kopati nekih sedamdesetak, »a ako se i dalje budu otkrivali kosturi, nastavit će se dokle god bude trebalo«. »Njima je u svakome slučaju cilj da ispod trase buduće ceste ne budu kosti«, tvrdi Kužatko.

Slovenski partizani su priznali likvidaciju 2.000 ljudi, no, prema Kužatkovim riječima, »broj, ali i način ubojstva, strijeljanjem, ne poklapaju se s njihovim priznanjem, što upućuje na potrebu početka radova na dodatnim lokacijama koje bi umnogome razotkrile stvarne dimenzije hrvatskoga križnog puta«. U izdanju slovenskoga »Društva prešućenih grobova«, kojeg je Kužatko član, prošle godine je objavljena knjiga u kojoj su nabrojena 194 grobišta. Primjerice, prema njegovim riječima, »temelji hale C, aluminijskog kombinata u Kidričevu, podignuti su na mjestu na kojem je ubijeno 10.000 Hrvata«. Glavnim egzekutorom Kužatko proglašava partizanskog generala Kostu Nađa »i njegove Bugare«, čemu je i osobno, kao suvremenik tih događanja, svjedočio. U tome kontekstu, kao izvrstan tumač jezivosti 30-metarskog jarka u kojem se iskapa, Kužatko pojašnjava: »Primijetili ste da Slovenci još uvijek nisu naišli ni na jedan ostatak vojničke odore. Znate li zašto? E, prije strijeljanja, svi su se morali skinuti do kraja, da bi ih, potom, onako gole ubijali, a njihove odore bi u gomili odvodili na paljenje«. Pritom dodaje da je »pancer graben«, odnosno protutenkovski jarak koji su Nijemci izgradili za obranu od partizana, dug oko 2,5 kilometara.

Ivan Novak kaže, pak, da je od padina Pohorja pa sve do rijeke Drave čitav niz takvih fortifikacijskih objekata. Protutenkovski jarak u kojem se trenutno vrše iskapanja nazire se tek u podnožju rupe. Naime, vrlo su jasno uočljivi šljunčani obrisi takve vojničke fortifikacije koja je, potom, zatrpana zemljom, a zemlja zasađena šumom koja se u ovih pedeset godina zgusnula do neprohodnosti. Cijeli taj prostor, naime, bio je u »jugoslavenskom razdoblju« zabranjena zona, ograđena bodljikavom žicom, a zbog vlastitih grijehova, državni moćnici nisu više od 20 godina dopuštali početak gradnje mariborske zaobilaznice, za koju je projekt napravljen još prije 25 godina!

Posljednjih mjesec dana, međutim, radovi još uvijek »stoje«, ali se, na dubini od jednog do tri metra, gotovo svakodnevno napreduje »produljavanjem jarka« za dva i pol tri metra. »Dnevni ritam nam je ‘sklapanje’ 30 leševa«, pojašnjava dr. Borut Štefanič, jedan od dvojice sudskih vještaka koji su u stručnoj ekipi koja izvodi radove. S njima je već spomenuti istražni sudac Okružnoga suda u Mariboru, jedan kriminalist, jedan kriminalistički tehničar, te radnici mariborskoga pogrebnog poduzeća. Radno vrijeme iskopavanja »diktiraju« meteorološka prognoza i dnevno svjetlo, a radovi traju od osam do 17,30 sati. Poslije toga cijeli se prostor ograđuje visokom žičanom ogradom, dodatno prekrivenom crnom plastikom. Policija sve čuva u smjenama, uz pojačani ritam dodatnih ophodnji koje tijekom noći u više navrata posjećuju Tezanski gozd.

Tijekom boravka Vjesnikove novinarske ekipe na mjestu iskapanja hrvatskih poratnih žrtava, velika kiša je nakratko bila prekinula radove, te sve uposlene prisilila na odmor u improviziranom šatoru. Jarak je pružao jezivu sliku – iz rubova su stršile gusto zbijene kosti, dok se na dnu nazirao gotovo kompletan kostur, sudski vještaci kažu, »sredovječnoga čovjeka«. Ponad jarka, ispod crnih vrećica ležali su ostaci tog dana iskopanih žrtava, a zabodeni štapići s vidno istaknutim brojevima iznad tih vrećica označavali su koliko je metara već iskopano. Do četvrtka, 13. svibnja, od početnog je otkrića jarak »napredovao« po 25 metara s obje strane, otkrivši u svojoj utrobi kosture oko 370 žrtava poslijeratne likvidacije, za koje se sumnja da nisu svi Hrvati, već da ima i četnika, balista…

Željko Garmaz

KOMENTAR:

Riječ je o članku koji je bio objavljen u Vijesniku 15. svibnja 1999 u vrijeme eshumacija u Teznom. Na žalost Vijesnikov arhiv nije više dostupan zbog poznate hrvatske privatizacijske priče.

... Čitaj dalje!!! ...

Maribor – Grobište u Tezenskoj šumi

3. lipnja 2016.
/ / /
Comments Closed

Kod Bleiburga zarobljenu hrvatsku vojsku i civile Jugoslovenska armija je odvela do Maribora. Nekoliko tisuća (točan broj nije poznat) je ubijeno u protutenskovskom rovu  u Tezenskoj šumi a preostale natjerala na “križni put” u druge jugoslovenske republike.

Između 7. travnja i 22. lipnja 1990. u vrijeme gradnje autoceste otkopano je 70 m nekadašnjeg od 4 do 6 m širokog i do 3,5 m dubokog protutenkovskog rova.

tezno_eshumacije_snimak_iz_zraka

SLIKA – Snimak mjesta iskopa iz zraka (ekshumacija 1999.)

... Čitaj dalje!!! ...

Grobovi su opasni i nakon 50 godina

3. listopada 1999.
/ / /
Comments Closed

Nakon (samo)ubojstva Janeza Gajšeka, slovenskog istraživača poslijeratnih komunističkih zločina, nekadašnjeg zastupnika u slovenskom parlamentu slijedile su prijetnje gospodinu Želimiru Kužatku. Zbog toga je je nakon posredovanja Ministarstva vanjskih poslova RH i veleposlanstva u Ljubljani gospodinu Kužatku dodijeljena policijska zaštita .

 

vecernji_spektar_gajsek ... Čitaj dalje!!! ...